Počeci širenja osnovne pismenosti u Kutjevu i njegovoj okolice vezani su uz sam osnutak mjesta, odnosno dolazak cistercita u ovo područje i osnivanje njihove opatije Vallis honesta de Gotho seu Kuttyeva 1232. godine.
O tome da su cisterciti djelovali u prosvjetnom smislu postoji samo zabilježen podatak da su u okolici Kutjeva dijelili svojevrsne bukvare za opismenjavanje. Prosvjetna će se djelatnost ponovno probuditi tek nakon pada turske vladavine kada u Požešku dolinu dolaze isusovci (1770. godine).
Zaslugom isusovaca sagrađena je u Kutjevu 1754. godine prva zgrada namijenjena isključivo školskoj nastavi. Službena je škola u Kutjevu osnovana godinu dana kasnije (1755.) i do danas djeluje kontinuirano. U početku školu pohađaju samo dječaci, a kasnije i djevojčice. Iz ovoga je razdoblja i prvi pisani podatak o imenu nekog kutjevačkog učitelja. 1770. godine spominje se Grgur Kvaternik koji je u isto vrijeme bio i učitelj i zvonar. Nakon odlaska isusovaca (red ukinut 1773.), nastavu u školi preuzimaju isključivo svjetovni učitelji.
1820. godine dograđuje se već postojeća školska zgrada. Broj učenika u zimskom periodu dosezao bi 115 i više, dok bi u ljetnim mjesecima, zbog poslova u poljoprivredi, školu pohađalo tek devedesetak učenika.
1902. godine počinje se uvoditi petogodišnje školovanje, tzv. opetovnica, s jednokratnom nastavom četvrtkom i nedjeljom. U školi postoje četiri razredna odjela, a nastava se odvija cijeli dan. U ovom se razdoblju broj učenika stalno povećava. Prosvjetni djelatnici, kako iz prijašnjih, tako i iz ovog razdoblja, odlučno su se odupirali mađarizaciji te bitno utjecali na razvoj društvenog i kulturnog života mjesta i okolice (npr. osnovanje pjevačkih društava i sportskih družina).
Upornim zalaganjem prof. Jelke Tomić, Ministarstvo bogoslovlja i nastave dozvoljava osnivanje građanske škole u Kutjevu školske godine 1941./42.
1946./47. godine nastava se provodi po planu sedmoljetke. Šest je razrednih odjela. Dva viša razreda nastavu pohađaju u zgradi tadašnjeg Zemaljskog poljoprivrednog dobra “Orljava”.
1959. godine Osnovna škola Kutjevo preimenovana je u Osnovnu školu “Josip Kolombo”.
1962. godine nastava se počinje odvijati u novoj zgradi škole koja se koristi i danas.
Spomenuta Osnovna škola “Josip Kolombo”, postaje 1991. godine Osnovna škola Zdenka Turkovića (jedan od najistaknutijih kutjevačkih gospodarstvenika, poznati vinar i vinogradar).
Zdenko Turković
Zdenko Turković rođen je u Kutjevu 12. lipnja 1892. Bio je sin karlovačkog veleposjednika, gospodarstvenika i baruna Milana te unuk karlovačkog veleposjednika, poduzetnika i brodograditelja Vjekoslava. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, a pravo studirao u Zagrebu i Beču. Potom je radio 1925-1945. na obiteljskom gospodarstvu u Kutjevu. U Zagrebu je 1927-1965. obnašao brojne istaknute dužnosti na području vinogradarstva i voćarstva.
Tvorac je Zagrebačke vinogradarske škole. Sa suprugom Gretom izdao je “Ampelografski atlas” (I-II) 1953-1962., jedinstveno djelo u svjetskoj stručnoj literaturi. Treći dio atlasa, dovršen za tisak, nije objavljen za njegovog života. Objavio je više od 120 znanstvenih i stručnih članaka i više knjiga posvećenih hrvatskoj enologiji i ampelografiji. Dobro Novigrad kupio je 1918. od dioničkog društva Hermes iz Zagreba. U neposrednoj blizini grada uredio je rasadnik, matičnjak vinograda. Pomagao je uređenje školske zgrade i župnih građevina u Novigradu. Imanja se odrekao 1939. u korist Banovine Hrvatske (po nekim izvorima ga je poklonio, po drugima prodao).
