Osnovna škola Zdenka Turkovića Kutjevo

Završetak nastavne godine je vrijeme posljednjih provjera i testiranja u nastavnoj godini u svim školama. Jedno od djeci najzanimljivijih testiranja u razrednoj nastavi je test brzine glasnog čitanja, koje provode učitelji razredne nastave, svatko u svom razredu. Test brzine čitanja nije najtočniji test o djetetovim sposobnostima kompletnog procesa učenja, ali je dobar pokazatelj kako ono trenutno stoji u svom govornom i čitalačkom području, te na koji način mozak percipira slova i slaže ih u riječi.

Iskustvo nas uči da oni ponajbolji na tom testu, iako se susrećemo i sa puno izuzetaka, imaju odlične predispozicije da u budućnosti postanu ne samo odlični učenici, nego i vrsni intelektualci u književnosti. Zbog svoje brzine čitanja, koja se dobiva praksom, tj. čitajući, takvi učenici su skloniji čitanju velikog broja knjiga, članaka i raznih drugih tekstova te često imaju širi vokabular od svojih vršnjaka, jer više čitaju, a samim time lakše i uče nastavno gradivo.

Ovu vijest ćemo iskoristiti kako bi pohvalili učenike naše škole koji su ostvarili najbolje rezultate, a to su prema kategorijama (različiti su testovi za svaki razred):

1. razred

          1. Lana Japundžić - 73

          2. Victoria Peula - 65

          3. Marija Crnjac - 63

          4. Ela Grlić - 62

          5. Ema Pongrac i Ivana Kladnjak - 58

2. razred

          1. Marko Raštegorac – 79

          2. Petar Šikanja i Paola Mikša- 77

          4. Lana Škorvaga - 73

          5. Luka Prpić – 72

          6. Antun Pintar - 67                 

3. razred

          1. Josip Šimić – 102

          2. Matijana Jugović – 96

          3. Marko Kovre i Antonio Kalizan -  95

          5. Jasmin Kavazović – 94

          6. Mia Grlić - 92

4. razred

          1. Mihael Miletić – 110

          2. Lana Klajn - 102

          3. David Bajt - 101

          4. Josipa Lučić - 94

          5. Dominik Matijašević, Leon Pifka i Ivan Raštegorac  – 90

Važno je istaknuti da su ovi rezultati trenutni odraz učenikovih čitalačkih sposobnosti, te da je svatko u prilici poboljšati svoj rezultat u idućoj godini. Koliko će ga poboljšati, ovisi o svakom pojedincu te njegovu uloženom trudu (čitanju)… U nastavku donosimo savjete iz literature, na koji način poboljšati čitanje, te o važnosti glasnog čitanja u obitelji.

Međunarodni dan dječje knjige obilježava se 2. travnja na dan rođenja Hansa Christiana Andersena, a sa svrhom ukazivanja na važnost dječje knjige te poticanja i razvoja ljubavi prema čitanju. Prije 4 godinee istog datuma pokrenuta i nacionalna kampanja "Čitaj mi!" čiji je osnovni cilj promicanje glasnog čitanja djeci od samog rođenja.

Zašto glasno čitanje?

• Glasno čitanje stavlja knjige u središte pažnje te ih predstavlja kao izvore ugodnog, vrijednog i uzbudljivog iskustva. Djeca, koja od najranije dobi nauče vrijednost knjiga, najčešće postanu vrsni samostalni čitatelji.

• Glasno čitanje pomaže djeci povezati ono što vide, čuju i pročitaju. Glasno čitanje odraslih djeci proširuje dječji vokabular i proširuje njihovo opće znanje.

• Glasno čitanje omogućuje roditeljima, bakama i djedovima, braći i sestrama, učiteljima, rodbini i prijateljima da budu čitateljski uzori djeci. Na taj se način njihova ljubav prema knjizi lako prenosi na djecu.

• Glasno čitanje djeci otkriva literaturu koju možda nikada sami ne biste otkrili, poput poezije, kratkih priča...

• Glasno čitanje omogućuje djeci upoznavanje s književnim jezikom koji se znatno razlikuje od svakodnevnog govora, ili jezika koji se čuje na televiziji, pročita u novinama ili čuje u filmovima. Na taj način djeca bolje razumiju složene rečenične strukture.

• Glasno čitanje omogućuje djeci maštanje o ljudima, mjestima, vremenima i događajima koje nisu upoznali ili doživjeli.

• Glasno čitanje stvara vezu između djeteta i odraslog koji mu čita te im tako osigurava zajedničke teme za razgovor. Govorenje i razgovor pomažu u razvoju vještina čitanja i pisanja.

• Glasno čitanje pomaže razvoju kognitivnih sposobnosti kroz razgovore o pročitanom.

• I na kraju, ali ne i manje važno - glasno čitanje je zabavno!

Čitanje u obitelji

•Glasno čitanje u obitelji može postati ritual tijekom djetetovog odrastanja.

•Glasno čitanje može postati aktivnost koja zbližava tinejdžere i mlađu braću i sestre. Bake i djedovi, ujne i ujaci, tete i stričevi te bliži i dalji rođaci mogu čitati djeci dok s njima provode vrijeme. Tako se jednostavno mogu stvoriti nove prilike za glasno čitanje djeci svih uzrasta.

Kada čitati?

•Čitati naglas treba kada odgovara svim sudionicima čina čitanja: ujutro, poslijepodne, navečer, bilo da se radi o točno određenom terminu ili je riječ o spontanom čitanju – kada su i dijete i odrasli raspoloženi za priču – a to se može odvijati u autu, u liječničkoj čekaonici, u autobusu, u gradu, u parku, na izletu...

Trajanje čitanja

• Čitati treba onoliko dugo dok djeca žele slušati. Djecu ne treba prisiljavati na slušanje priče. S vremenom djeca razvijaju koncentraciju pa se vrijeme slušanja priče produljuje. Samo 15 minuta glasnog čitanja dnevno pomaže djetetovu cjelokupnom razvoju.

•Neka djeca vole slušati priču dok crtaju ili se igraju nekom igračkom pa je i to preporučljivo.

Čitanje na glas djeci od rođenja

Čitajte djeci naglas od rođenja kako bi ona...

•...mogla povezati čitanje i knjige s ugodnim osjećajima.

•...mogla čuti zvukove, rime i riječi.

•...mogla koristiti svoja osjetila sluha, vida i opipa.

•...mogla stvarati zvukove – od gugutanja do riječi.

•...mogla pokazati na sliku, a osoba koja čita imenovati to što dijete pokazuje.

•...počela razumijevati da slike prikazuju određene predmete iz njihove okoline.

•...dakako – mogla uživati u glasnom čitanju!

Ideje kako čitati djetetu

•Uzmite dijete u krilo i to tako da ono može gledati slikovnicu.

•Igrajte se riječima, stvarajte rime, pjevajte, uključite ime djeteta u priču ili pjesmu jer djeca to vole.

•Dijete će htjeti dirati, hvatati, okusiti slikovnicu jer dijete tako uči i upoznaje svijet oko sebe, pa mu možete dati igračku koju će držati dok zajedno čitate.

•Ne zamarajte se brojem pročitanih stranica. Nekada ćete pročitati jednu ili dvije stranice. S vremenom će taj broj porasti.

•Neka dijete slobodno okreće stranice. Možda će djetetu biti zanimljivija sama knjiga od čitanja. Dopustite mu da se poigra s knjigom.

•Obavezno pokazujte ono o čemu govorite, opisujte što se događa na slikama.

•Uključite dijete u priču. Postavljajte pitanja: Što je ovo? Gdje je nešto na slici? I pričekajte da dijete odgovori ili pokaže.

•Potaknite dijete da se uključi u priču – neka oponaša zvukove ili glasove životinja ili neka ponavlja za vama rimu.

•Zadržite se na stranici koliko god je potrebno i koliko god se djetetu sviđa, no ukoliko se djetetu više ne sluša, ostavite knjigu sa strane.

Glasno čitanje aktivnost je koja uključuje cijelu obitelj – roditelje, bake i djedove, braću i sestre, rođake, ali i prijatelje. Izuzetno je važno za razvoj kognitivnih sposobnosti djece, a osobama koje su uključene u glasno čitanje djeci, osigurava čvrstu vezu s djetetom.

Budite dio projekta "Čitaj mi!", čitajte i potičite djecu da i sama glasno čitaju, bez obzira na dob djeteta i/ili odraslih.

Preuzeto sa stranice: https://www.citajmi.info/citanje-naglas/